AFS svake godine pruža vrijedna iskustva interkulturalnog učenja više od 13.000 učesnika širom svijeta i ima široku mrežu volontera i uposlenika koja potpomaže formiranje bliskih, dugotrajnih veza. Ova iskustva također motivišu ljude da nastave tražiti i učestvovati u interkulturalnim susretima. Pored toga, mi vjerujemo da učešće u AFS interkulturalnim programima razmjene može imati pozitivan utjecaj na razvoj interkulturalnih kompetencija koje su posebno vrjednovane u poslovnom okruženju i na tržištu rada.
Uronili smo u neka od novijih istraživanja o upošljavanju mladih i upitali se: Čak i ako su naše pretpostavke o vrijednosti AFS iskustva istinite, kako se to ogleda u strategijama naše organizacije?
Evropski omladinski forum (European Youth Forum) i njihovi partneri su proveli istraživanje među mladima i poslodavcima u evropskim zemljama kako bi saznali više o ovoj temi. Rezultati Studije utjecaja neformalnog obrazovanja na zapošljivost mladih (Study on the Impact of Non-Formal Education in Youth Organizations on Young People’s Employability) su objavljeni 2013. godine. Više od 1300 mladih iz 245 omladinskih organizacija iz 40 evropskih zemalja je anketirano tokom studije, te su održani i brojni intervjui i radionice sa poslodavcima i drugim relevantnim ciljnim grupama, a kako bi se prikupili potrebni podaci.
Evropska federacija za interkulturalno učenje (European Federation for Intercultural Learning – EFIL) je također učestvovala u studiji, te pozvala svoje organizacije članice – evropske AFS organizacije – da učestvuju u anketiranju.
Studija je izdvojila snažnu pozitivnu vezu između angažmana u omladinskim organizacijama i neformalnog obrazovanja i mogućnosti zapošljavanja mladih. Zaključeno je da se čak pet od šest vještina koje poslodavci obično traže, razvija upravo unutar omladinskih organizacija i to:
✓ komunikacijske vještine
✓ organizacijske vještine i vještine planiranja
✓ vještine donošenja odluka
✓ samopouzdanje i samostalnost
✓ timski rad.
Pored toga, zaključeno je da angažman u neformalnom obrazovanju znatno pomaže mladima da razviju viši nivo kompetencija vezanih za interkulturalnu komunikaciju, strane jezike i liderske vještine. Poslodavci gledaju na ranije iskustvo i spremnost za učešće u neformalnom obrazovanju kao na dobre pokazatelje motivacije i potencijala jedne osobe da se uklopi u novo poslovno okruženje, kao i priliku za stvaranje društvenog kapitala, umrežavanja i novih poslovnih veza.
Značaj interkulturalnih vještina na radnom mjestu (The Value of Intercultural Skills in the Workplace) objavljena 2012. godine od strane British Councila i njihovih partnera, druga je studija koja je također pronašla stvarnu vrijednost za biznis u upošljavanju osoba koje su sposobne efektivno raditi sa ljudima i organizacijama iz različitih kultura. Više od 360 poslodavaca anketiranih u devet zemalja (Brazil, Indija, Indonezija, Jordan, Južnoafrička Republika, Kina, SAD, Ujedinjeni Arapski Emirati i Velika Britanija) je izdvojilo sljedeće interkulturalne vještine koje smatraju veoma značajnim:
✓ sposobnost razumijevanja različitih kulturalnih konteksta i perspektiva
✓ iskazivanje poštovanja prema drugima i drugačijima
✓ poznavanje stranog jezika.
Na kraju, anketa QS globalnih poslodavaca (The QS Global Employer Survey), anketa koja se od 1991. godine provodi svake godine, obuhvatila je online upitnike, podatke primljene od strane različitih institucija i baza podataka partnera kako bi se dobili odgovori od poslodavaca širom svijeta. Anketirani poslodavci su upitani da li aktivno traže, odnosno, da li pridaju značaj interkulturalnom iskustvu u inostranstvu prilikom upošljavanja novog osoblja. Većina poslodavaca je odgovorila da oni tokom formalnog intervjua i procesa selekcije kandidata za popunjavanje radnih mjesta, evaluiraju i njihove vještine u oblastima interkulturalne komunikacije i korištenja stranim jezicima. Poslodavci također vjeruju da kandidati sa interkulturalnim iskustvom generalno znatno uspješnije obavljaju zadatke na radnom mjestu u poređenju sa onima koji to iskustvo nemaju.
Iako se nivo pridavanja značaja međunarodnom obrazovanju razlikuje na različitim nivoima menadžmenta i u različitim industrijama, ne može se poreći da širom svijeta ono igra značajnu ulogu pri upošljavanju mladih.
Drago nam je primjetiti da rezultati brojnih studija izdvajaju potrebu za kompetencijama na radnom mjestu koje su veoma slične edukativnim ciljevima koje AFS nastoji razviti na personalnom, interpersonalnom, kulturalnom i globalnom polju. Naprimjer, u oblasti interpersonalnih vještina, AFS programi se fokusiraju na razvoj empatije, fleksibilnosti i društvenih vještina, te doprinošenje zajednici. Ove vještine su direktno povezane sa potražnjom poslodavaca za mladima koji demonstriraju poštovanje prema drugima i drugačijima, kao i sposobnost za rad u timu. U oblasti komunikacijskih vještina, učesnici AFS programa postaju bolju komunikatori i sposobni su se izraziti efektivnije u interkulturalnim sredinama koristeći se pri tome i stranim jezicima.
Studija dugoročnog utjecaja AFS iskustva (The AFS Long-Term Impact Study) je utvrdila da je za 20% vjerovatnije da će se AFS alumni tokom života koristiti barem jednim stranim jezikom u poređenju sa njihovim vršnjacima. Svjesni svojih sposobnosti, AFS alumni razvijaju značajna i dugoročna prijateljstva širom svijeta i tako kreiraju tražene društvene veze. Čak šta više, svjesni su svoje kulture i drugih kultura, te su sposobni prilagoditi se različitim kulturalnim okruženjima i kontekstima. S obzirom da rezultati ove studije pokazuju da AFS alumniji posjeduju viši nivo interkulturalne senzibilnosti i da nastoje razviti karijeru koja će uključivati kontakt sa drugim kulturama, drago nam je saznati da i na radnom tržištu postoji potražnja za upravo tim vještinama.
Ako ste AFS alumni, podijelite sa nama vaša iskustva u potrazi za poslom. Smatrate li da vam je AFS iskustvo bilo od pomoći pri stjecanju obrazovanja i vještina traženih na globalnom radnom tržištu?
Autor teksta: Milena Miladinović, AFS Intercultural Programs